Mitovi, zablude i neistinite tvrdnje o tome što je zdravo a što nezdravo, dovele su do situacije gdje jedni profitiraju a drugi plaćaju.
Prehrambena industrija, farmaceutska industrija, državne službe, medicinski stručnjaci i mediji profitiraju, a običan čovjek plaća. I što je najgore – plaća svojim zdravljem.
Mnogo je namirnica koje su stekle reputaciju zdravih, a zapravo nisu naročito zdrave ili su čak jako nezdrave. Iz te grupe namirnica izdvojili smo ovih sedam:
Soja
Smatra se da je to poluljekovita žitarica, prepuna aminokiselina. A zapravo? Znanstvena istraživanja su pokazala da je prebogata fitinskom kiselinom koja uzrokuje probleme u rastu djece, posjeduje biljni estrogen i ometa rad endokrinog sustava. Nikakvo namakanje niti ispiranje ne može je ukloniti. Sojine namirnice sadrže povišenu koncentraciju otrovnog aluminija pa negativno utječe na živčani sustav i rad bubrega, a neka istraživanja pokazuju i kako je jedan od čimbenika koji pospješuju Alzheimerovu bolest. Jeftina je za proizvodnju pa je zbog toga čak proglašavaju zdravom.
Ekstrakt agave
Mnogi ga smatraju odličnom (zdravom) zamjenom za (štetni) šećer. Međutim, ekstrakt agave nije lako probavljiv za jetru. Pa ako tražite zdravije zamjene za šećer, držite se dobrog starog meda ili stevije.
Ulje od repice
Najveća prednost mu je cijena, ali ako pogledamo utjecaj na organizam, tada svakako nije jedna od najzdravijih stvari na svijetu. Do 1970. kao proizvod nije ni postojao, već smo imali samo sjemenke uljane repice koje su se isključivo koristile u industriji. Iako se ispiranjem i preradom ukloni većina toksičnih tvari, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da se uklone i sva.
Špinat
Veliki broj onih koji su odrasli gledajući Popaja kako svoje mišiće jača špinatom uvjereni su da ga upravo željezo sadržano u špinatu čini snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri.
Margarin
Dugo se vjerovalo da je margarin, jer ne sadrži masnoće životinjskog podrijetla, već one biljnoga podrijetla, bolji izbor od maslaca. Međutim, pri industrijskoj proizvodnji margarina, primjenom djelomične hidrogenacije nastaju transmasne kiseline, skupina nezasićenih masti koje su se pokazale izrazito štetnima za zdravlje čovjeka. Tijekom 1990-ih proveden je niz istraživanja koja su ukazala na štetan utjecaj transmasnih kiselina na razinu štetnog kolesterola i posljedično povećanje rizika od koronarne bolesti srca. Te spoznaje pridonijele su povratku maslaca na stolove.
Musli i kornfleks
Mnogi, uključujući i brojne stručnjake, smatraju savršenim doručkom. Međutim, činjenica je da podtiču gojaznost, sadrže često vještačke zaslađivače koji su štetni za zdravlje.
Svježi sir
Jako je rasprostranjeno mišljenje da konzumiranje svježeg sira doprinosi jačanju kostiju. To bi bilo tako kada bi bio u pitanju svježi sir od nepasteriziranog mlijeka. Jer, moderni ljudi, oni koji žive u razvijenim zemljama, pasterizirane mliječne proizvodi upotrebljavaju u velikim količinama, a upravo oni često obolijevaju od osteoporoze – bolesti prouzročene nedostatkom kalcija. Pasterizirani mliječni proizvodi kisele organizam, pogoduju nastanku sluzi te negativno utječu na koštani sustav. Na tu temu postoji mnogo istraživanja, no mit o tome da su mliječni proizvodi najbolji izvor kalcija čvrsto je upisan u našu svijest.
Često za primjer uzimaju kulture gdje su mliječni proizvodi tradicionalno bili dio dnevnog obroka, no ne obraćaju pažnju na to da su te kulture koristile samo sirovo mlijeko.