POČINJE SEZONA KRPELJA: Zašto su jako opasni, što učiniti ako ga ugledate na svojoj koži?

POČINJE SEZONA KRPELJA: Zašto su jako opasni, što učiniti ako ga ugledate na svojoj koži?

Krpelji su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji viši sisavac, npr. pas, mačka, govedo i sl. Ovih dana zabilježen je veći broj slučajeva medicinskih intervencija zbog ujeda krpelja. Ukoliko se to i vama dogodi, preporučujemo da ne pokušavate sami riješiti problem, već da se javite stručnoj osobi za pomoć…

Krpelji se dijele se u dvije porodice: Ixodidae – krpelji šikare – tvrdi krpelji, i Argasidae – krpelji nastambe – meki krpelji. Pridjev “tvrd” odlično odgovara opisu (Ixodidae). Krpelja koji se nije preobrazio pijući krv domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.

Prenosnici bolesti

Krpelji su vrlo opasni za čovjeka i životinje, jer mogu biti prenosioci uzročnika mnogih bolesti koje izazivaju praživotinje, rikecije i virusi. Svi krpelji su paraziti. Oni sišu krv i prema tome im je podešen usni aparat. Rilcem probiju kožu, a zupcima se snažno učvrste tako da ih je iznimno teško odstraniti. Razlog tomu je prirođeni im refleks.

Ako krpelj osjeti pokrete oko sebe, snažno se uhvati za uporište i ne pušta ga ni po cijenu toga da im glava ostane odvojena od tijela, što kasnije može izazvati infekciju. Ukoliko ih se pospe ili namaže nekim agensom koji ih guši, sadržaj svoje utrobe ispuste u domaćina izazivajući time još goru situaciju nego što je prije bila.

Ženke krpelja iz porodice Ixodidae parazitiraju na koži čovjeka i različitih drugih životinja. U toku života krpelj prema stupnjevima svoga razvoja promijeni i po nekoliko domaćina. Najpoznatiji predstavnik skupine je obični ili pseći krpelj – Ixodes ricinus.

Rasprostranjen je po Europi, živi na travi i žbunju odakle prelazi na različite sisavce i čovjeka. Prenosi uzročnike piroplazmoze, spirohetoze, encefalitisa i mnogih drugih bolesti. Kada se ženka krpelja napije krvi, pri čemu poveća svoju težinu i volumen oko 200 puta, otpadne od domaćina na zemlju gdje položi jaja, a nakon toga ugiba.

Ličinka parazitira na gušterima, pticama i sitnim sisavcima hraneći se njihovom krvlju i tek poslije posljednjeg presvlačenja napada i velike sisavce. Krpelja kojega pronađete na sebi ili na svom četveronožnom ljubimcu je već pravi veteran.

Važno je napomenuti da iako krpelji prenose niz bolesti, većinom se radi o blažim oboljenjima.

Utroba glavni izvor zaraze

Krpelju treba relativno dugo vrijeme za prenošenje zaraze (24-36 h) radi toga što se bakterije koje žive u njemu ne razvijaju dok nema dotoka svježe krvi. Kada se to desi, tj. kada parazit počne piti krv, tada se i bakterije počinju razmnažati.

Kritična količina bakterija koja može zaraziti čovjeka nastaje nakon 24-36 sati nakon što se krpelj uhvatio na domaćina.

Nema dodatne opasnosti od zaraze ako glava ostane u koži jer je glavni izvor bakterija njegova utroba iz koje ih on pumpa u tijelo.

Izvor: borislavdopudja.net

UZGOJITE OVU BILJKU: Čitavo ljeto će vas štititi od komaraca, muha, osa…