Što možemo učiniti kako bi spriječili moždani udar ?

Moždani udar drugi je vodeći uzrok smrti u svijetu s oko 6,5 milijuna smrti godišnje. Na razini Europe također je drugi uzrok smrti, iza ishemijske bolesti srca, s oko milijun smrti godišnje.

Moždani udar u Europi uzrok je smrti u 13% svih umrlih žena i 9% svih umrlih muškaraca.

Kako smanjiti rizik nastanka moždanog udara?

Provođenje zdravog života u svim aspektima prevenirati će i moždani udar (zdrava prehrana, prestanak pušenja, umjerena fizička aktivnost, održavanje idealne tjelesne težine,.).

No osim neospornog utjecaja zdravih životnih navika na krvožilni sustav mozga, izuzetno je važna kontrola kroničnih bolesti koje smatramo podmuklim neprijateljima krvnih žila. To je kao prvo krvni tlak, koji je često godinama povišen, a da to niti ne znamo.

Povišeni šećer u krvi ubrajamo u jednako važnu grupu čimbenika rizika a također se prečesto otkrije prekasno.

Povišene masnoće su još jedan često zanemareni neprijatelj krvnih žila srca i mozga. Sve ove nabrojene kronične bolesti najčešće su lako lječive dostupnim lijekovima, načinom života koji uključuje pravilnu prehranu i primjerenu fizičku aktivnost i redovitim kontrolama.

Srčane aritmije najčešći su uzrok moždanog udara iznad 75. godine života, a moždani udar koji je posljedica srčane aritmije također se može lijekovima prevenirati.

Stoga je redovito praćenje i adekvatno liječenje spomenutih čimbenika rizika najbolji način prevencije moždanog udara. Pravilnim pristupom u prevenciji mogli bismo spriječiti 80% moždanih udara.

Koji su čimbenici rizika?

Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

Iako postoje zajednički faktori rizika za razvoj moždanog udara kao što su hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje i atrijska fibrilacija, razlike u spolnim hormonima, egzogeni estrogeni te trudnoća kao i postporođajno razdoblje su specifični faktori rizika za razvoj moždanog udara u žena.

Žene imaju povećani rizik razvoja moždanog udara uslijed već spomenutog hormonalnog utjecaja na rizike (i u generativnoj dobi ali i u menopauzalnom razdoblju), i sklonije su nekim bolestima koje povećavaju rizik za razvoj moždanog udara (kao što je migrena, tromboza cerebralnih venskih sinusa, fibromuskularna displazija, autoimune bolesti, intrakranijske aneurizme..)

Depresija je također jedan od čimbenika rizika za moždani udar, a češće je prisutna u žena.