BRNISTRA: Njeni cvjetovi koristili su se kao kardiotonik i diuretik, ali i kao afrodizijak
Brnistra ili žuka je listopadna biljka koja u proljeće i ljeto bujno cvate jarko žutim cvjetovima. Grmolikog je rasta, a zbog prelijepih cvjetova često se sadi kao dekorativna biljka u vrtovima i parkovima.
U narodnom travarstvu cvjetovi brnistre sakupljali su se te koristili kao kardiotonik i diuretik, piše HRT.
Kad se brnistra koristi kao diuretik treba biti oprezan jer joj je djelovanje snažno, a velike količine mogu uzrokovati i laksativno djelovanje.
Budući da su bogati eteričnim uljem, cvjetovi brnistre koriste se u proizvodnji parfema.
U minulim vremenima u Dalmaciji se smatralo da brnistra ima afrodizijačka svojstva. Vjerovalo se da u svibnju, kad brnistra cvate, žene jednostavno postaju zavodljivije i seksepilnije. Taj dalmatinski afrodizijak, kako su pričali stari, donio je mnogo zabave i onima koji su dugo apstinirali, piše 24 sata.
Prema usmenoj predaji, smatra se da jarko žuti cvijet brnistre ima najveći učinak na ljude, točnije na žene. Sve do 2. svjetskog rata postojala je praksa destiliranja aromatičnog ulja brnistre kako bi se iz nje izlučio sastojak koji je, navodno, snažno utjecao na povećanje spolne želje.
Iako su se od ove snažne biljke, koja inače raste diljem Sredozemlja, izrađivali konopi, metle i korpe, napitak je bio osobito jakih afrodizijačkih svojstava, čak i prilično jak, u odnosu na današnje preparate.
Ako je suditi po rijetkim pisanim tragovima u kojima se spominje ova biljka, neki su tvrdili da ima jednak učinak i na muškarce i na žene!
No kako se točno od brnistre proizvodio lijek koji liječi mušku nemoć, a žene potiče da budu zavodljivije, nažalost, uopće nema podataka, no brnistra se morala brati u točno određeno doba godine, a ono što se još zna je da joj se pri destiliranju dodavalo smilje.
